Slobodno srpski sa Sonjom Biserko

U 469.emisiji Slobodno srpski gostovala je predsednica Helsinškog odbora za ljudska u Srbiji Sonja Biserko. U intervjuu Budimiru Ničiću ona je rekla da je odluka Parlamentarne skupštine Saveta Evrope (SE) da preporuči Komitetu ministara SE prijem Kosova u tu najstariju panevropsku organizaciju očekivana i normalna stvar, jer je ono već članica Međunarodnog monetarnog fonda, Svetske banke i dr.

Formiranje Specijalnog tima Srbije koji bi trebalo da spreči prijem Kosova, sa potpredsednikom Vlade i šefom diplomatije Ivicom Dačićem na čelu, vidi kao „bacanje prašine“.

„To je pokušaj da se homogenizuje narod na jednoj premisi, koja je pre svega netačna, i koja ima za cilj da stvori jednu atmosferu ugroženosti srpskog naroda, a i u funkciji je izbora koji bi trebalo da budu u junu. Jer, znate, kada homogenizujete tako, onda ti izdajnici iz opozicije, šta ima tu da traže kada je srpski narod ugrožen”, kaže Biserko.

Ulazak Kosova u Savet Evrope, koji se prvenstveno bavi zaštitom i unapređenjem ljudskih prava i pravnom državom, za nju je “normalan sled koraka”.

“Time Beograd ništa ne gubi u ovom trenutku, a Srbi sa Kosova dobijaju pristup međunarodnim institucijama koji do sada nisu imali, kao što je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu”, smatra ona.

Najave da bi Srbija u slučaju eventualnog prijema Kosova mogla da istupi iz te međunarodne organizacije vidi kao manipulacije javnim mnjenjem.

“U to ne želim da verujem zato što mislim da bi to ugrozilo pre svega put Srbije ka Evropskoj uniji, gde smo opredeljeni da idemo. I drugo, ugrozilo bi isto mogućnost građana Srbije da se obrate tom sudu i mnoge druge stvari. Jer je Konvencija za ljudska prava, evropska konvencija, ta preko koje se ocenjuje kakvo je stanje ljudskih prava u Srbiji, Kosovu ili bilo gde u regionu...”, kaže Biserko.

Predsednica i osnivačica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji smatra da bi inicijativa za povraćaj smrtne kazne u pravni sistem Srbije bila veoma opasna.

“Pa, tek to će doprineti toj oceni o poštovanju ljudskih prava u Srbiji. A ukidanje smrtne kazne je jedna od vrlo važnih civilizacijskih odluka svih onih zemalja koje su ukinule smrtnu kaznu. Ne želim da verujem u to, mislim da je to u sferi neke pretnje, nekog nesnalaženja u novoj situaciji. Predsednik je jako dugo uživao podršku Zapada, bio je tolerisan u mnogim situacijama, pogotovo kada je počela ova eskalacija prema medijima i kritičkom mišljenju. On je mislio da će to moći da to traje u nedogled, međutim, iz raznih razloga su se stvari okrenule, tako da on više ne uživa tu vrstu poverenja Zapada, pogotovo posle Banjske”, rekla je u emisiji Slobodno srpski Sonja Biserko.

21. April. 2024.

Pretposlednja emisija

Slobodno srpski sa Goranom Avramovićem

U 468.emisiji Slobodno srpski gostovao je glavni i odgovorni urednik Kim radija Goran Avramović. U intervjuu Budimu Ničiću on je rekao da su srpski mediji na Kosovu, ili barem jedan deo njih, vrlo vitalan deo ovog društva.

“Da upotrebim taj izraz, zamisli na šta bi ličila stvarnost da nema Medija centra, da nema Radio Goraždevca, KoSSeva, da nema Kontakta, da nema nekih drugih kolega. Zamisli na šta bi ličila stvarnost ovde i ono malo što promena uspemo na neki način da iniciramo i tako dalje. Prosto ne bi postojalo, i bojim se da bi, da tako kažem, čitava nit o kojoj visimo bila još tanja”, kaže Avramović.

Međutim, postojeći srpski mediji rade u izuzetno teškim uslovima, od kojih je nedostatak finansija samo jedan.

“Partizani smo, dakle radimo u potpuno partizanskim uslovima, ti to vrlo dobro znaš, dovijamo se, štap, kanap. Finansije jesu problem, jesu konstantni problem, ali ono što ja govorim donatorima svaki put kada imam prilike jeste da nama veći problem postaju ljudi - kadrovi”, kaže Avramović.

Srpski mediji po njegovim rečima izveštavaju o vrlo kompleksnim i složenim političkim i društvenim procesima u situacijama stalnih kriza.

“Događaji na terenu se ubrzavaju. Mi prosto nismo u stanju da ih pokrijemo sve. Onda smo prinuđeni da preuzimamo informacije, onda smo prinuđeni da se oslanjamo i na taj Google Translate i tako dalje. To dovodi do lošeg informisanja. Loše informisanje u ovom delu sveta je izuzetno opasno. Svedočili smo tome 17. marta 2004.godine”, podseća Avramović.

Komentarišuči imenovanje predsednika Srpske napredne stranke Miloša Vučevića za novog mandatara Vlade Srbije, Avramović ne očekuje bitne promene u odnosu na politiku prema Kosovu. Na pitanje, šta bi savetovao novom premijeru, bar kad su u pitanju srpski mediji, Avramović ima nekih ideja.

„Ja se ne bih usudio da savetujem bilo kog premijera, ali bih gospodina Vučelića vrlo rado pitao da li može recimo da razgovara sa živim ljudima. Da ne razgovara samo sa onim “merkantilnim poltronima”. Pitao bih ga da li može da razgovara sa ljudima koji su voljni i namerni da ostanu da žive ovde na Kosovu, da li može da utiče na to da se u medijima naših kolega u Beogradu prekine sa onom užasnom retorikom kojom se kosovski Albanci nazivaju ludacima, kojom se nazivaju teroristima, šiptarima i svim ostalim najgorim imenima i pitao bih da li može da angažuje 50 najboljih advokata i 50 najprofesionalnijih novinara da se bave problemima života ljudi i da se bave problemima institucija ljudi ovde, ali se ja strašno bojim da je ovo priča koju deca prepoznaju po „šbbkbb“ (šta bi bilo kad bi bilo), rekao je glavni i odgovornik urednik Kim radija Goran Avramović gostujući u emisiji Slobodno srpski.

14. April. 2024.

Donatori


GDL_AMB_Kosovo
U.S. Agency for International Development

Slobodno srpski na TV

KIM radio